Biciklistima prednost samo u planovima

U toku preuređenja ulica Kraljice Marije, 27. marta, Džordža Vašingtona i Cara Dušana, da bi se sačuvala parking mesta, neće biti izgrađene biciklističke staze, biciklisti protestuju.

Već nekoliko godina unazad gradski oci ponavljaju rečenicu: „Naša strategija je da prioritet na ulicama dobiju pešaci i biciklisti, a tek onda javni prevoz i na kraju, automobili”. Jedan od poteza koji je trebalo da postane biciklistička oaza bio je onaj od Vukovog spomenika do Zoološkog vrta. Njegova rekonstrukcija je 2017. više puta bila najavljivana za ovu godinu, ali odložena je bez obrazloženja. Za sada se ne zna kada će tačno početi, ali upravo zbog ove obnove, koja je i dalje u planu, biciklisti su izrazili nezadovoljstvo i organizovali protestnu vožnju. Razlog je što u toku velikog preuređenja ulica Kraljice Marije, 27. marta, Džordža Vašingtona i Cara Dušana neće biti izgrađene biciklističke staze, već će prednost imati parking mesta za četvorotočkaše.

Udruženje „Ulice za bicikliste” zamera što se od staza, koje su prvobitno bile najavljivane, u međuvremenu odustalo. Biciklisti zameraju i to što će četvorotočkaši posle obnove saobraćajnica od Ruzveltove do Zoo vrta moći da idu čak i tramvajskim šinama.

Rekonstrukcija najavljivana za proleće

Obnova saobraćajnica od Ruzveltove do Zoo vrta, kako je najavljivano krajem 2017, trebalo je da počne u maju 2018. godine i da traje sedam meseci. Rekonstrukcija će biti teška oko 20 miliona evra i finansiraće se iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

– Tako se obesmišljava prvobitni cilj projekta rekonstrukcije, a to je brži, neometan saobraćaj tramvaja – navelo je udruženje podsetivši da je jedna od ranijih odluka grada da se u glavne ulice koje će se obnavljati obavezno uvedu biciklistički koridori.

Iz udruženja podsećaju i da su oni podneli žalbu zbog odustajanja od staza, ali da je ona odbijena, a kao razlog je navedena studija koju je uradio Centar za urbano planiranje (CEP), a naručio grad.

– Na kraju, umesto „Zelenog bulevara” sa drvoredom, biciklističkim stazama, tramvajima i malo automobila, dobićemo zagušene saobraćajnice koje će dodatno gušiti i ulice koje ih presecaju, kao što su Takovska i Bulevar despota Stefana – ističu u udruženju ocenjujući najavu gradskih otaca o 120 kilometara biciklističkih kao jeftinu političku propagandu.

Da biciklistička trasa neće krasiti potez od Zvezdare, preko Palilule do Starog grada bilo je jasno pre tačno godinu dana. Tada je navedeno da se od staza za dvotočkaše odustalo zato što bi za njih morala da se žrtvuju parking mesta ili širina saobraćajnica i tako bi se „izazvala saobraćajna katastrofa u centru grada”. Analize su, kako su nadležni isticali, pokazale da su biciklističke staze neizvodljive i da bi samo u Cara Dušana moralo da se ukine najmanje 200 parking mesta.

Za razliku od nadležnih, saobraćajni stručnjak Zoran Rubinjoni ukazao je da su biciklističke staze u ovim ulicama moguće s tim što bi morala da se otvori traka za levo skretanje na raskrsnici sa Francuskom ulicom i Bulevarom despota Stefana nauštrb parkiranja.

– Staze ne bi bile moguće ako bi ostale četiri kolovozne trake bez tih levih skretanja jer bi u tom slučaju bilo veliko zagušenje na tim raskrsnicama. Naravno, to nije jednostavno, u tim ulicama mora da se sačuva drveće, ali ako bi se dobro projektantski razradilo rešenje staze bi mogle da se urade – istakao je Rubinjoni.

Pompezne najave i loše sprovođenje

Krajem 2016. nadležni su najavljivali da će epitet „biciklističke” dobiti trase koje masovnije koriste vlasnici dvotočkaša u starom jezgru prestonice. Zamisao je bila da se iscrtaju biciklističke staze i da se postavi odgovarajuća signalizacija, da se prenameni deo kolovoza, a da tamo gde je to nemoguće ove staze budu urađene na delu trotoara. U uličicama koje povezuju ove velike saobraćajnice, isto tako, najavljivano je da će brzina kretanja automobila biti ograničena na 30 kilometara na čas, da bi i tamo biciklisti bili bezbedni.

U međuvremenu nove staze su urađene kod Brankovog mosta i Pop Lukine ulice, u Ruzveltovoj, otvoren je i Bulevar heroja sa Košara, Slavija, Takovska. Ali, dosta ovih koridora biciklisti su ubrzo kritikovali zbog neprilagođenih ivičnjaka, loše iscrtanih staza, loših ukrštaja sa autobuskim stajalištima… Na Slaviji, i pre nego što je staza počela da se koristi, iscrtana signalizacija izbledela je u stilu – drži vodu dok majstori odu.

Nije se ostvarila ni želja nadležnih da od 2018. na ulicama Beograda bude pet do deset odsto biciklista, da se biciklom ide na posao, fakultet, kod prijatelja, u nabavku…

IZVOR: politika.rs

Komentari