Šta stranke predlažu za bicikliste

Beograd -- Grupa udruženja biciklista Beograda i Srbije zatražiće od stranaka da iznesu stav o tome kako nameravaju da reše probleme i unaprede biciklistički saobraćaj.

U pismu koje će udruženja u subotu uručiti u sedištima stranaka u Beogradu, ukazuje se na saobraćajne probleme zbog povećanja broja motornih vozila, te i gužve na ulicama zbog čega je i javni prevoz spor ineefikasan.

Nastojanja da se problemi reše izgradnjom i rekonstruisanjem ulica i bulevara, dovode do porasta broja korisnika što povećava pritisak na 

grade, a posebno na centralne delove i istorijsko jezgro, građeno vekovima ranije za kočije i pešake, piše u tekstu.
Udruzenja biciklista ukazuju da se “u Beogradu u poslednjih devet godina duplirao broj automobila, a sada ih ima oko 650.000, uz tendenciju povećanja, dok uporedo naglo raste i broj posetilaca iz drugih mesta Srbije i iz susednih zemalja”.
“Zbog takvih problema i u interesu urbanog razvoja i jačanja lokalne, posebno male i srednje privrede, gradovi Zapadne Evrope i niza zemalja
sveta su se u prošloj deceniji okrenuli alternativnim i održivim vidovima transporta”, navodi se u tekstu.

“Pariz, London, Beč, Berlin, Budimpešta, Ljubljana, Zagreb, Skoplje intenzivno rade na podršci biciklu kao jeftinom, racionalnom sredstvu
gradskog transporta”, a “čelnici tih gradova, od kojih su neki i sami svakodnevni biciklisti, interesuju se za probleme biciklista, učestvuju u njihovim grupnim vožnjama, unapređuju biciklističku infrastrukturu”, podsećaju udruženja.

Međutim, u Beogradu, od 2008. godine kada su izgrađene staze u Novom Beogradu i 2011. godine kada je rekonstruisana staza do Ade Ciganlije, nije bilo značajnijih radova na unapređenju biciklističke infrastrukture, ni poboljšanja propisa u interesu bezbednosti najranjivijih učesnika u saobraćaju.
“Beograd ima 65 kilometara biciklističkih staza, mada je upitna njihova upotrebljivost i stanje”, te je realna dužina upotrebljivih staza deset kilometara kraća.
Podećajući na primere iz gradova Srednje i Zapadne Evrope, udruzenja navode i da je bicikl, kao sredstvo transporta, ne samo deo predizbornih programa, već se tamo neprekidno strateški radi, a gradovi rapidno povećavaju udeo biciklističkog saobraćaja nizom saobraćajno-tehničkih i zakonodavnih mera, kao i subvencionisanjem kompanija čiji radnici dolaze biciklom na posao.
“Beograd i Srbija imaju jedinstvenu priliku da, učeći iz bogatog iskustva razvijenijih zemalja, počnu da planiraju razvoj grada po principima održive mobilnosti, da ne bismo imali stalno rastuće potrebe i troškove za rekonstrukciju bulevara i trgova – da prihvate sve gušći motorni saobraćaj, umesto da stimulišemo urbana, alternativna sredstva transporta, među kojima prednjači bicikl”, piše u saopštenju.
Uz ukazivanje na to da je Srbija u evropskom i svetskom vrhu po broju smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, kao i po nivou emisije ugljen-dioksida, udruženja ukazuju na to da je bicikl ne samo potvrđeno sredstvo za jačanje zdravlja i prevenciju bolesti, već njegovo korišćenje donosi i budžetske uštede zdravstvu.
Jačaje gradskog biciklističkog saobraćaja u inostranstvu, ukazuje se dalje, dovodi do ekonomskog procvata radnji i ugostiteljstva “što blagotvorno utiče i na te delatnosti, i na zapošljavanje, i na gradske budžete”.

Iz svih tih razloga, biciklistička udruženja pitaju političke stranke: “Kakav je stav vaše partije o korišćenju bicikla kao prevoznog sredstva?” i kako nameravaju da u narednom mandatu – do 2018. godine, povećaju udeo prevoza biciklom u Beogradu, koji je sada manji od jedan odsto, dok je Generalnim urbanističkim planom za 2020. godinu predviđeno da 2,5 odsto žitelja koristi bicikl kao prevozno sredstvo. 

Uz podršku nemačke fondacije Hajnrih Bel – Jugoistočna Evropa, pitanja potpisuju biciklistička udruženja Beograda “Ulice za bicikliste”, “Ciklo Svet Srbija”, inicijativa “Beociklizacija”, Inicijativa za urbanu održivu mobilnost, web-portal Bajsologija, Agencija za turizam na biciklu “I Bike Belgrade”, Festival Beograd – Velograd, Biciklistički klub Crvena Zvezda.
Biciklisti će se u subotu, 1. marta 2014. godine u 11:30 časova okupiti na Trgu Republike, odakle će u 12:00 časova u povorci krenuti do sedišta političkih partija i uručiti im pitanja i primerak peticije UG Ulice za bicikliste koja je gradskoj upravi predata 2013 godine.

Izvor: B92

Komentari